Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković saopštio je da je dio spisa predmeta „Telekom” preveden sa mađarskog jezika, dok je prevod spisa sa engleskog u toku, pa se može ubrzo očekivati odluka u tom slučaju. On je u razgovoru za „Dan” rekao da će predmet preuzeti novoformirano Specijalno državno tužilaštvo.
– Prema izvještaju koji mi je dostavljen iz Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, preveden je dio spisa sa njemačkog i mađarskog jezika, dok je prevod spisa sa engleskog jezika u toku. Ovaj predmet preuzeće novoformirano Specijalno državno tužilaštvo koje će u najkraćem roku obaviti analizu dokaznog materijala i, shodno tome, preduzeti odgovarajuće radnje – istakao je Stanković.
On je kazao kako je svjestan da su očekivanja javnosti u ovom konkretnom slučaju velika.
– Podsjetiću da sam i ranije rekao da ni u ovom slučaju neće biti pošteđenih ukoliko se utvrdi da je neko učinio krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – naglasio je Stanković.
Odgovarajući na pitanje da li postoje politički pritisci, posebno kada se radi o aferama čiji su glavni akteri članovi porodice premijera Mila Đukanovića i predsjednika Političkog savjeta DPS-a Svetozara Marovića, Stanković napominje da se odluke o svim pitanjima, kako je ocijenio, donose na osnovu zakonskih propisa, a zakon je, podsjetio je, jednak za sve.
– Na funkciju vrhovnog državnog tužioca stupio sam držeći se principa i činjenice da se ne istražuju ličnosti, o kome god da se radilo, već krivična djela. Dakle, ukoliko je neko učinio krivično djelo, onda će odgovarati zbog toga, bez obzira na ime i prezime. Isto tako, ime i prezime ne smiju biti povod da se neko proglasi krivim prije nego što se to i pravno dokaže. Tog principa se nijesam odricao prethodnih decenija, tokom obavljanja sudijske funkcije, pa neću ni sad – kazao je Stanković.
Upitan da li je iz Švajcarske stigla dokumentacija o računima Svetozara Marovića, Stanković je kazao da tužilaštvu još nije dostavljena ta informacija.
Komentarišući navode o učešću novoizabranog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u ratnim dešavanjima tokom devedesetih, Stanković je rekao da se prilikom predlaganja glavnog specijalnog tužioca rukovodio rezultatima rada, stručnim znanjem i sposobnostima koje je u svom profesionalnom radu Milivoje Katnić pokazao u prethodnim decenijama.
– Smatram da sam predložio, nakon čega je Tužilački savjet za glavnog specijalnog tužioca izabrao, časnog predstavnika pravosuđa. Podsjetio bih da je Milivoje Katnić jedno vrijeme bio vojni sudija u bivšoj JNA. Da ima prošlost kakva mu se želi pripisati, ne bi mogao obavljati funkciju sudije Apelacionog suda. To najbolje govori o ozbiljnosti navoda o glavnom specijalnom tužiocu. Riječ je o dugogodišnjem sudiji kog su za mjesto glavnog specijalnog tužioca preporučili rezultati rada i radno iskustvo u krivičnim predmetima. Milivoje Katnić je već deset godina sudija jednog od najznačajnijih sudova u Crnoj Gori, što ga preporučuje za bilo koju od visokih državnih funkcija. Treba prestati sa praksom stepenovanja podobnosti, dostojanstva, časti i morala čovjeka kada se kandiduje za obavljanje određene funkcije, a prethodno obavlja ne manje značajnu funkciju od one na koju se kandiduje. Da nijesam bio uvjeren da će odgovoriti brojnim izazovima koji ga očekuju, sigurno ga ne bih ni predložio za funkciju glavnog specijalnog tužioca – tvrdi Ivica Stanković.
Vrhovni državni tužilac je izbjegao odgovor na pitanje da li tužilaštvo vodi istragu protiv neke od političkih partija i zbog čega.
– Političke partije su predmet provjera tužilaštva u slučajevima kada postoje osnovi sumnje da je neko učinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Saopštavanje konkretnih podataka tokom samog postupka može samo ometati njegov tok, a takođe tokom postupka se može utvrditi da ne postoje elementi krivičnog djela. Zbog toga bih se suzdržao od konkretnog pominjanja bilo koje partije pojedinačno. S druge strane, ukoliko se utvrdi da je neka politička stranka ili politički subjekt prekršila propise, zbog toga će odgovarati – rekao je Stanković.
Na konstataciju da nakon najavljenih kontrola rada tužilaštava nijesu javno saopšteni rezultati tih kontrola, te da niko od tužilaca nije razriješen niti javno prozvan zbog propusta, vrhovni državni tužilac odgovara:
– Moj posao i nije da javno prozivam tužioce. Saopštio sam da namjeravam sprovođenje kontrole. To što sam najavio i urađeno je u prethodnom periodu. Tužiocima koji se, eventualno, nijesu pridržavali zakona ili su odugovlačili u vođenju postupka takvo postupanje neće biti preporuka za dalji rad. A ko će u narednom periodu obavljati funkciju tužioca biće uskoro odlučeno, pošto nas očekuje raspisivanje oglasa za izbor državnih tužilaca – naglasio je Stanković.
Govoreći o velikom broju nerasvijetljenih ubistava, Stanković je kazao da očekuje pomake u nekim od tih predmeta.
– Podsjetiću vas da tužioci vode istrage, pa po prirodi posla moraju da budu uključeni u svaki predmet, samim tim i u slučajeve ubistava. Naravno da očekujem pomake kada je u pitanje rasvjetljavanje ubistava iz ranijeg perioda i na tome ću insistirati i u narednom periodu – izjavio je Stanković.
M.V.RAKČEVIĆ
Spremni da učestvuju u rasvjetljavanju napada na novinare
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković nije želio da se upušta u ocjene saradnje tužilaštva i Komisije za praćenje istraga napada na novinare i njihovu imovinu.
– Ne bih se upuštao u ocjene saradnje, ali bih napomenuo da su upravo predstavnici Komisije više puta konstatovali da su do najvećeg broja podataka došli upravo zahvaljujući tužilaštvu. Taj podatak najbolje govori o tome koliko je tužilaštvo spremno da učestvuje u rasvjetljavanju napada na novinare. To je istovremeno, rekao bih, i najbolja ocjena.
Zakon o državnom tužilaštvu u suprotnosti sa Ustavom
Komentarišući nedavnu raspravu u parlamentu oko izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, koje je predložila poslanik Azra Jasavić, u dijelu prava 25 poslanika da podnesu predlog za razrješenje vrhovnog državnog tužioca, Stanković je kazao da je nevjerovatno da oni koji se pozivaju na ustavnost i zakonitost i donose Ustav i zakone Crne Gore raspravljaju o pravnoj besmislici.
– I pravnim laicima je jasno da je važeći Zakon o državnom tužilaštvu u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore u dijelu u kom se navodi da poslanici imaju pravo da predlažu razrješenje vrhovnog državnog tužioca. Poslanicima se može, eventualno, dati pravo na inicijativu u tom pravcu prema Tužilačkom savjetu, kao jedinom po Ustavu ovlašćenom tijelu. Ne morate biti pravnik da biste znali da Ustav ima jaču pravnu snagu od zakona. Postavlja se pitanje koji su motivi i pobude za ovakvo postupanje i svjesno kršenje Ustava? Zahvaljujem uvaženoj gospođi Jasavić što je pravovremeno reagovala predlažući izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, a takođe smatram da je Ustavni sud Crne Gore trebao i mogao obavijestiti Skupštinu Crne Gore „o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti”, a shodno svojim ovlašćenjima iz čl. 149 st. 3 Ustava Crne Gore.